Gost: Marijan Krivak, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet u Osijeku.

Opis

Alaphaville (1965.) J- L. Godarda, Brazil (1985.) Terryja Giliiama, Fahrenheit 451 (1966.) Francoisa Truffauta samo su neki od filmova koji tematiziraju umjetnu inteligenciju. Pored njih, tu su i neprikosnoveni klasici – Spilbergova Umjetna inteligencije te Kubrickova Odiseja u svemiru 2001. S druge strane, filmska ostvarenja poput Matrixa, Nultog teorema ili Blade Runnera svojom naglašeno utopijskom/distopijskom atmosferom kao da nam nastoje dočarati svijet u kojem ćemo, a možda i nećemo, sutra živjeti. Znanstvena fantastika zahvaljujući ovim tematskim žanrovima ispisuje možda i svoje najbolje stranice. Koliko film može dočarati ishode razvoja jednog od najuzbudljivijih područja znanosti, i je li mu doista polazi za rukom ocrtati konture društva u kojem ćemo sutra možda živjeti razgovaramo s Marijanom Krivakom, profesorom s Odsjeka z filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, i filmskim kritičarem, iza kojega je nekoliko objavljenih knjiga filmske kritike. Između ostalog, osvrte/kritike na filmska ostvarenja objavljuje i na Trećem programu Hrvatskog radija.

Poveznice

Mario Radovan, Waiting for Hermes. Reflections on Information Technology and Society, Samostalna naklada, Rijeka 2007. URL: http://hrcak.srce.hr/file/163217

Marijan Krivak: Against the Media, The Media of Resistance. URL: http://www.visual-studies.com/images/no1/krivak.html

Marijan Krivak, Spike Jonze: Ona, Holon, 4(2):419-427, 2014., Zagreb, URL:http://hdi.hr/wp-content/uploads/sites/171/2014/12/Holon-422014_Prikaz_S._Jonze_M._Krivak.pdf

Marijan Krivak, Ponovno razotkrivanje distopije, URL: http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32598#.VxXN9ke2EUk

Žarko Paić, Posthumano stanje. Kraj čovjeka i mogućnost druge povijesti, Litteris, Zagreb 2011.

Srećko Horvat, Što nam distopijski film može reći o arhitekturi, Znakovi postmodernog grada, Jesenski i Turk, Zagreb 2007.